Bolest koronarnih arterija, dakle žila koje krvlju opskrbljuju srce, nastaje usljed odlaganja “masnoća” na njihovim stijenkama. Ukoliko usljed stresnih situacija (bilo psihičkih bilo fizičkih) dođe do “pucanja” tih nakupina, krvna se žila može začepiti što dovede do infarkta.
Klinički se može očitovati kao nijema ishemija (dakle bez tegoba), angina pektoris (najčešće tegobe u prsima), akutni koronarni sindrom i iznenadna srčana smrt.
Dijagnoza se postavlja na temelju tegoba, EKG zapisa, krvnih pretraga, različitih testova opterećenja a ponekad koronarografijom.